Nastanak hrvatskih grbova
U novom broju časopisa Gordogan (br. 35-36, zima-jesen 2017.) objavljena je studija Mate Božića i Stjepana Ćosića, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stoljeća. U spomenutoj studiji, na temelju brojnih podataka što su tijekom protekloga desetljeća postali dostupni posredstvom interneta, osobito zahvaljujući istraživanjima inozemnih heraldičara (Steena Clemmensena i Briana Timmsa), autori su bitno dopunili i proširili dosadašnje heraldičke i historiografske spoznaje o nastanku, uporabi i simbolici grbova koji su tijekom srednjega vijeka i početkom novoga vijeka bili atribuirani Hrvatskoj/Dalmaciji/“Slovinju“, Slavoniji i Bosni. Studija Nastanak hrvatskih grbova je, osim konačnog „zaokruživanja“ prvog cjelovitog koncepta heraldičkog razvoja najstarijih hrvatskih zemaljskih znamenja, ponudila znanstvenoj javnosti, a osobito svim ljubiteljima heraldike, prvenstveno iz historiografske perspektive potkrjepljene odgovore na često postavljana, ali nikada do sada na sustavan način odgovorena pitanja o simbolici i povijesnoj pozadini nastanka hrvatskog šahiranog grba, „prvenstvu“ crvenog/srebrnog početnog polja, značenju „leopardovih“ (zapravo lavljih) glava na grbu Dalmacije, iznenadnoj pojavi kune na grbu Kraljevine Slavonije krajem 15. stoljeća te srednjovjekovnim hrvatsko-dalmatinskim heraldičkim korijenima pojave ruke s mačem (ili sabljom) kao jednog od novovjekovnih znamenja, danas općepoznatog kao „bosanski grb“. Tematika članka je početkom 2018. godine prezentirana zagrebačkoj publici u okviru promocije novog broja kulturnog magazina Gordogan (br. 35-36), a 9. svibnja ove godine bit će predstavljena i u Splitu (kao dio programa Kliofesta, godišnje manifestacije posvećene popularizaciji povijesne znanosti i srodnih struka) u okviru izlaganja koje organizira Udruga studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ u suradnji s Odsjekom za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu.
Cijeli članak možete pročitati klikom ovdje.
autor: Mate Božić
