Predavanje o bogumilima i „bogumilskoj historiografiji“

Jučer (24. travnja 2023.) u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, u prostoru suterena Filozofskog fakulteta, doktorand Jack Hanrahan-Shirley koji trenutačno surađuje s bečkim sveučilištem (Austrija) i Macquarie University (Australija), održao je drugo u nizu predavanja gostujućih doktoranada Sveučilišta Macquarie iz Sydneya, uz uvodnu riječ izv. prof. Ivana Basića.

Naslov predavanja glasio je: „FROM THE REFORMATION TO RUNCIMAN: THE HISTORIOGRAPHY OF THE BOGOMIL'S“. Doktorand Hanrahan-Shirley je u svom predavanju pojasnio korijene fenomena bogumila te dao osvrt na njihova vjerovanja, ali i religijske tradicije i obrede. Međutim, kako naslov kaže, glavni dio predavanja bavio se problemom bogumilske historiografije. Predstavljene su različite interpretacije bogumila kroz povijest u različitim kontekstima te široka slika drugih gnostičkih pokreta, kao što je manihejstvo, u srednjem vijeku.

Doktorand Hanrahan-Shirley je tako objasnio kako su bogumili nastali u 10. st na prostoru današnje Bugarske i Makedonije odakle su se proširili po cijelom prostoru Bizantskog Carstva. Bogumilska vjerska tradicija i običaji bili su u skladu s bizantskim asketizmom i monastičkim tradicijama. No, ono po čemu su bogumili kao hereza posebni je njihovo odbijanje sakramenata kao što je krštenje i euharistija. Tu se vidi sama srž bogumilskog vjerovanja koje se temelji na dualizmu, konkretnije: odbacivanju svega materijalnog, jer je stvoritelj svega materijalnog Sotona – zli demiurg. U predavanju su izdvojeni neki tekstovi koji se dotiču bogumilstva, odnosno bogulimskih vjerovanja, poput koncepta tzv. „serpent seed doctrine“ koji opisuje dvije linije čovječanstva; jednu čistu - poteklu od Adama, a drugu nečistu - poteklu od Abela (kojemu je Sotona otac).

Sljedeći dio predavanja bavio se historiografijom, a prikazane su različite interpretacije fenomena bogumila kroz povijesnu znanost. Bilo je riječi o: Franji Račkom (čija su istraživanja stvorila temelj za stvaranje bogumilske historiografije), iskorištavanju bogumilstva u svrhu nacionalističkih propagandi tijekom 19., 20. i 21. stoljeća, potom o tekstovima Vasila Zlatarskog, Ive Pilara i Rose Luxemburg, kao i odnosu Makedonske pravoslavne crkve te komunističkih struktura prema tom fenomenu.

U posljednjem dijelu predavanja predavač je usporedio poveznice između bogumila, manihejaca i katara, te predstavio različita mišljenja o povezanosti ove tri grupe kršćanskih heretika. Nakon predavanja publika je imala priliku postaviti pitanja, od kojih se jedno doticalo bosanskih „krstjana“ te problematike njihovog imenovanja „bogumilima“.

Lucija Rodin

• Sljedeće