Akcija čišćenja arheološkog lokaliteta Rižinice

Na poticaj Udruge studenata povijesti "Toma Arhiđakon" u ponedjeljak, 10. ožujka 2014. godine, povodom obljetnice izdavanja povelje kneza Trpimira (4. ožujka 852.), a u suradnji s Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu i Turističkom zajednicom grada Solina, okupili su se studentice i studenti Sveučilišta u Splitu, članovi Udruga "Toma Arhiđakon" i "Studenti za studente", pripadnici povijesne postrojbe "Kliški uskoci" te mještani Solina i Klisa kako bi zajedničkim snagama očistili arheološki lokalitet Rižinice u Solinu.

Rižinice su se smjestile podno planine Kozjak i obližnje kliške tvrđave, a nedaleko rijeke Jadro, na magistralnoj cestovnoj komunikaciji koja je povezivala nekadašnju prijestolnicu rimske provincije Dalmacije i starohrvatski Solin s unutrašnjošću, sve do sjevernih granica Rimskog Carstva, tj. obala Dunava.

Najvjerojatnije je upravo u kneževskom dvoru na Klisu sredinom IX. stoljeća boravio teolog i filozof benediktinac Gottschalk (okolica Mainza, oko 805. – Hautvillers kraj Épernaya, oko 869.). Gottschalk je zastupao nauk o predestinaciji te je bio optužen kao krivovjernik i progonjen od reimskog biskupa Hinkmara. Stoga se sklonio 846. godine kod furlanskoga grofa Eberharda, gdje se upoznao s hrvatskim knezom Trpimirom, na čijem je dvoru boravio od 846. do 848. godine. Smatra se da je Gottschalk pridonio širenju benediktinskog reda u hrvatskim krajevima, te da je upravo na Gottschalkov poticaj knez Trpimir osnovao samostan u Rižinicama podno Klisa, o čemu svjedoči već spomenuta isprava iz 852. godine, a možda i samostan sv. Bartola na Kapitulu kraj Knina. Međutim, na sinodi u Mainzu 848. godine Gottschalk je bio osuđen kao heretik i prognan, a osudom koncila u Quierzyju 853. godine bio je zatočen u samostan Hautvillers, gdje je i umro.

Ulomak zabata oltarne pregrade na kojem se spominje ime kneza Trpimira (PRO DUCE TREPIM/ERO/), a koji je rekonstruirao čuveni arheolog Frane Bulić ("Za kneza Trpimira prikažite Kristu molitvu u strahopoštovanju prignuvši glavu...") pronađen u Rižinicama krajem XIX. stoljeća svjedoči o tome kako su benediktinci stoljećima nakon Gottschalka trebali moliti za spas kneževe duše. Međutim, zub vremena nagrizao je kroz stoljeća i Rižinice i uspomenu na kneza Trpimira, kao i na njegovog učenog štićenika benediktinca Gottschalka.

Ipak, uspomena na Rižinice, kneza Trpimira i benediktinca Gottschalka izronila je iz magle prošlosti potkraj XIX. stoljeća, kada su uslijedila arheološka istraživanja na samom lokalitetu Rižinice u Solinu. Navedena je istraživanja vodio Frane Bulić, a potom i danski arheolog Eynar Dyggve 30-ih godina XX. stoljeća. Tako je prilikom spomenutih istraživanja utvrđeno kako je benediktinski samostan u Rižinicama bio podignut na ostacima još starije ranokršćanske jednobrodne crkve. Uz crkvu je otkriven i veći broj grobova iz rimskog razdoblja, uključujući i grobove iz ranokršćanskog doba, te starohrvatske grobova iz IX. i X. st. Inače, samo je groblje bilo korišteno i u vrijeme mletačke vladavine.

Rižinice su nas još jednom podsjetile na svoju važnost 2011. godine kada je urušavanje stare ceste koja povezuje Solin i Klis u neposrednoj blizini Rižinica otkrilo stoljećima skrivenu crkvu iz ranokršćanskog doba, koja je sačuvana do krovnog vijenca u visini od pet metara. Osim toga, tada su otvorena i dva antička sarkofaga u kojima su pronađena tri ljudska kostura. Iako je na jednom od sarkofaga uklesano ime Rimljanke Kornelije, sarkofag je u ranom srednjem vijeku otvoren i prenamijenjen, a možda je Kornelijin sarkofag u svoje vrijeme imao priliku vidjeti i sam Gottschalk.

Potaknuti vijestima o najnovijim arheološkim otkrićima u Rižinicama još u lipnju 2012. godine posjetili smo ostatke nekadašnjeg benediktinskog samostana kao i novootkrivene ranokršćanske crkve pod stručnim vodstvom stručnjaka za starokršćansku arheologiju i profesora na Filozofskom fakultetu u Splitu, dr. sc. Vicka Kapitanovića. U namjeri da još jednom upozorimo javnost na važnost Rižinica sada je organizirana i akcija čišćenja samog arheološkog lokaliteta kojoj su se spremno, uz članice i članove Udruge „Toma Arhiđakon“ odazvali i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Turistička zajednica grada Solina te čuvari kliške tvrđave, povijesna postrojba "Kliški uskoci", Udruga "Studenti za studente" Sveučilišta u Splitu, kao i sami mještani Solina i Klisa.

Nakon same akcije čišćenja arheološkog lokaliteta Rižinice viši kustos Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu Ljubomir Gudelj upoznao nas je s najnovijim istraživanjima u Rižinicama i pozvao da i dalje nastavimo posjećivati prelijepe Rižinice iznad rijeke Jadro, kojima prije više od tisuću godina nije mogao odoljeti ni benediktinac Gottschalk, dok su u sjeni natpisa Rimljanke Kornelije odjekivale riječi: "Za kneza Trpimira prikažite Kristu molitvu u strahopoštovanju prignuvši glavu..." 

autor: Mate Božić

O našoj akciji čišćenja pisali su web portali:

slobodnadalmacija.hr: "Šminkali" Rižinice da bi ih i turistima predstavili kao atraktivan arheološki park

S4S PORTAL: S4S Report: Akcija čišćenja arheološkog lokaliteta Rižinice

foto: Udruga studenata povijesti "Toma Arhiđakon" - ISHA Split

• Prethodno
• Sljedeće