Povratak u prošlost: na Klisu ispričana priča o životu i smrti kraljice Jelene

Opet se zanimljivim povodom u središtu javnosti našla tvrđava Klis koja je u srijedu, na Dan neovisnosti, postala pozornica još jedne povijesne priče. I ovog puta među organizatorima su bili "Kliški uskoci", "Vitezovi kralja Zvonimira" iz Knina te "Tomislavova straža" iz Splita, i to sve u suradnji s Udrugom studenata povijesti “Toma Arhiđakon” koja djeluje pri Filozofskom fakultetu u Splitu, kao i skupine studenata Ekonomskog fakulteta, također iz Splita.

A povod ovom povratku u prošlost bio je datum – 8. listopada, dakako, kada se piše smrt kraljice Jelene daleke 976. godine, ali i krunidba kralja Zvonimira nešto bliže 1076. godine. Dosjetili se studenti kako treba što više detalja iz naše prošlosti prezentirati javnosti, i domaćoj i stranoj, poglavito turistima kojih još poveći broj ima u Dalmaciji.

I tako je prigodnim obilježavanjem ovih dviju obljetnica na prekrasnom prostoru velebne kliške utvrde, održano i predstavljanje zajedničkog projekta arheološkog turizma vezanog uz starohrvatske lokalitete na području Klisa, Solina, Podstrane, Splita i Kaštela u režiji ovih dviju grupa studenata.
A mi smo provjerili kako je u to sunčano jutro na Dan neovisnosti sve izgledalo među zidinama utvrde s koje se pruža najlipši pogled na svitu, prema Prodolini i Splitu.
Na jednom lokalitetu, na dijelu stražarske osmatračnice posjetitelji u tišini slušaju pripovijedanje Damira Žure iz "Kliških uskoka". Vratio je Damir na tren sve goste ali i nas domaće, u prošlost davnu – prvo je bila priča o životu i smrti kraljice Jelene pa krunidbi kralja Zvonimira, pa i o hrabrim uskocima i vremenu kada se kapetan i vojskovođa, knez tadašnji, Petar Kružić, borio protiv Turaka u 16. stoljeću.
Osim njegove zanimljive priče, kostimirani članovi udruga svojim su prisustvom i dočarali kako je to nekada bila odjevena i kraljica, pa i kralj. U ulozi Jelene bila je Tereza Palić, a Zvonimira je ovjekovječio Mate Lasić, oboje iz Knina. Na tvrđavi se moglo vidjeti i kakvim su vojnicima i stražom bili okruženi, dvorjanima, zgodnim dvorskim damama…
- Ja bih gađao lukom – čujemo nešto dalje od ovog povijesnog uprizorenja dječačića dok poteže svoje roditelje do postavljene mete podno kamenih zidina. Naime, Stipe Smodlaka, član "Kliških uskoka", neumorno goste uči ispaljivanju strijele iz luka, pa se svako malo začuje i ono bravo, uz gromki pljesak.
- Good Mike – viče i obitelj Britanaca koji su se također u srijedu ujutro zatekli na utvrdi i samo s pohvalom iznose svoje impresije što gađanja s lukom, što vitlanja srednjovjekovnim mačem, što ljepotom okoliša.
- Super je, ide strijela dobro – govori nam sedmogodišnja Domina koja je s desetogodišnjim bratom Tonijem te majkom Antonijom i ocem Tomislavom Mornarom iz Kaštel Štafilića došla probati kako se to gađa drvenim lukom.
- Drži prste gore, ispruži lijevu ruku, desni lakat digni gore, nategni i naciljaj – uči sve okupljene i znatiželjne Stipe, pa su i novinarske ekipe uzele luk i strijele. Kolega s TV-a gađa usridu, kao i kolega fotoreporter, i to dvaput usridu, pa kako su prebrzo svladali ove vještine iz davnina, brzo im je majstor za izradu lukova, inženjer strojarstva Filip Ninčević pojasnio kako se i lukovi rade.
U ovoj šetnji po zidinama, u oživljavanju povijesti i očuvanju baštine, koja su dva glavna zadatka studenata povijesti i ekonomije kojima su se pridružili i oni s Umjetničke akademije, zamjećujemo i stražu. O "Tomislavovoj se straži" radi, o splitskoj udruzi koja je osnovana u lipnju ove godine, a kuriozitet je kako su svi povjesničari.
- Za sada nas je deset, što studenata što profesora povijesti, svi smo tu do 30 godina, a cilj nam je promocija hrvatskih narodnih vladara, perioda kralja Tomislava i njegove vladavine u desetom stoljeću – priča nam profesor Josip Burić dok se s drugim profesorom povijesti Romanom Stipanom i jednim ekonomistom Marijem Grubišićem priprema za postrojavanje.
Čeka njih vojnički režim kako je to nekada bilo, a da im nije lako uvjerili smo se i mi – imaju na sebi žičanu košulju odnosno chainmail koja teži nevjerojatnih 20 kilograma.
- Ona se oblači preko vojničke tunike i crnih hlača, a imamo još kožne čizme, kožni pojas za mač. Što je bio izrađeniji i ukrašeniji, to je vojnik bio bogatiji – dijeli okupljenima lekciju iz povijesti prof. Burić, pokazujući i repliku franačkog mača koji su nekada davno koristili hrvatski vojnici, te stavljajući na glavu i kacigu, a u ruke uzimajući štit.
Uz cijelu ovu uniformu "Tomislavove straže" još nedostaje oklop koji također teži 20 kilograma, no kako je udruga tek u začecima i sami su sakupili novac za kupnju njezinu (oko 13.000 kuna za četiri stražara, dok su štitove sami izradili), plan je tijekom druge manifestacije imati kompletnu opremu.
A kompletno uprizorenje kako je to nekada bilo u onim ratnim, krvavim vremenima, imali su to jutro posjetitelji tvrđave Klis, zahvaljujući mladima, prvo studentima te članovima udruga, koji imaju samo jedan cilj – ne smiju se zaboraviti ti junački dani…

Luk od jasena

Jasenovo drvo najbolje je za luk, dok strunu radim od dacrona, vrste najlona. U prošlosti su se niti za natezanje radile od tetiva jelena ili goveda. Evo, engleski luk ima veću snaga udarca strijele, a ovaj zakrivljeniji, konjanički je precizniji – brzo nas je tridesetpetogodišnji Filip Ninčević uveo u izradu ovog oružja iz povijesti, na kojem je i obranio svoj diplomski rad – izrada lukova. Filip je tako za potrebe raznih udruga izradio barem stotinjak lukova, a ovaj kliški uskok iz Solina diči se i još jednom vještinom iz povijesti – instruktor je mačevanja.

autorica: Sandra Barčot

izvor: slobodnadalmacija.hr: "Povratak u prošlost: na Klisu ispričana priča o životu i smrti kraljice Jelene"

O ovom događaju pisali su i web portali:

slobodnadalmacija.hr: "Solinjani obilježili obljetnicu smrti kraljice Jelene i krunidbu kralja Zvonimira"

split.com.hr: "Obilježavanje obljetnice smrti kraljice Jelene i krunidbe kralja Zvonimira"

dalmacijanews.hr: "Studenti na Klisu obilježavaju obljetnicu smrti kraljice Jelene i krunidbe kralja Zvonimira"

foto: Udruga studenata povijesti "Toma Arhiđakon" - ISHA Split

• Prethodno
• Sljedeće