II. znanstveno-stručni skup o arheološkom turizmu
Od 23. do 24. listopada 2014. godine u prostorijama malog amfiteatra Ekonomskog fakulteta u Splitu održao se II. znanstveno-stručni skup o arheološkom turizmu: "TURISTIČKA VALORIZACIJA ARHEOLOŠKIH LOKALITETA, modeli upravljanja arheološko-turističkim proizvodima".
Nakon I. znanstveno-stručnog skupa o arheološkom turizmu: "TURIZAM STOPAMA ARHEOLOGIJE" koji se također održao u Splitu prošle godine, Ekonomski fakultet po drugi je put imao čast ugostiti brojne stručnjake iz različitih područja, struka i institucija koji su prenijeli i razmijenili znanja i iskustva s ciljem poticanja razvoja u hrvatskim okvirima sve popularnijeg arheološkog turizma.
Skup je započeo pozdravnom riječi koju je uputio dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Željko Garača. Dekan Garača naglasio je kako se i ove godine, u kojoj Ekonomski fakultet u Splitu obilježava 40 godina svoga postojanja, održavanjem skupa o arheološkom turizmu ističe važnost valoriziranja arheološkog blaga kroz turizam, te se ujedno zahvalio gospodinu Linu Ursiću kao dobrom duhu i pokretaču cijelog projekta, koji se u Splitu održava već dvije godine zaredom.
Potom je direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella pozdravio skup u ime Turističke zajednice i Splitsko-dalmatinske županije te je istaknuo kako, nažalost, imamo priliku svjedočiti da kulturne znamenitosti propadaju, dok istovremeno nedostaju turistički proizvodi koji bi ih prezentirali. Naime, upravo kroz turističke proizvode i prezentaciju kulturnih znamenitosti, arheološki lokaliteti bi bili zaštićeni i prezentirani, te u konačnici trajno sačuvani od propadanja.
Zatim je uslijedilo prvo izlaganje u okviru II. znanstveno-stručnog skupa o arheološkom turizmu koje je održao mr. sc. Sanjin Mihelić (Arheološki muzej u Zagrebu). U svom izlaganju pod naslovom „Vrste arheološke baštine i modeli njihove valorizacije kroz turizam“, gospodin Mihelić stavio je naglasak na teorijsko definiranje vrsta arheološke baštine, istaknuvši kako najveći dio nepokretnih kulturnih dobara (tj. arheoloških lokaliteta) nije turistički valoriziran. Pritom se, prema mišljenju gospodina Mihelića, problem krije u nedovoljnoj interpretaciji navedenih kulturnih dobara. Naime, primjerena interpretacija tih kulturnih dobara bi ih, u svakom slučaju, učinila puno dostupnijima društvu općenito.
Potom je dr. sc. Zoran Klarić (Institut za turizam) održao sljedeće izlaganje (Potencijali turističkog korištenja arheološke baštine) u okviru kojeg je gospodin Klarić naveo dobre i loše primjere prezentacije nepokretnih kulturnih dobara (tj. arheoloških lokaliteta) kao što su između ostalih: Knossos na Kreti, Brú na Bóinne (tj. „Palača Boyne“) u Irskoj, Varusschlacht Park Kalkriese u Njemačkoj, Butrinti u Albaniji, špilja Lascaux u Francuskoj (zanimljiv po tome što je u cijelosti napravljena replika špilje namijenjena isključivo za turističke posjete) i Kazanlǎk u Bugarskoj.
Nakon zanimljivog izlaganja gospodina Klarića koji je predstavio različite primjere prezentacije nepokretnih kulturnih dobara u inozemstvu prof. Dora Kušan Špalj (Arheološki muzej u Zagrebu) u svom je izlaganju (Arheološki park „Andautonija“ u Ščitarjevu - dosadašnja iskustva u upravljanju i organizaciji rada jednog muzeološki prezentiranog arheološkog lokaliteta) predstavila dobar primjer prezentacije nepokretnih kulturnih dobara na području Hrvatske. Arheološki park „Andautonija“ kao cjelina razvija se još od sredine 90-ih godina XX. stoljeća, točnije od 1994. godine. Gospođa Kušan Špalj u svom je izlaganju naglasila kako je svako prezentiranje zapravo jedna interpretacija, odnosno „ne-vraćanje“ u prvobitno stanje. Dakle, cilj prezentacije nije postizanje prvobitnog stanja, nego kvalitetna interpretacija arheološkog sadržaja. Pri tom je važno postići da interpretacija publici bude pristupačna i razumljiva. Također, bitna je i vjerodostojnost pruženih informacija, kao i kontekst u kojem se te informacije nude. Iznimno je važno postići i određenu razinu autentičnosti interpretativnih sadržaja. Vrlo je važna i edukacija, odnosno edukativni sadržaji za posjetitelje, koji uključuju, primjerice i informativno-edukacijske ploče kao i didaktičke rekonstrukcije. Pritom je za prezentaciju sadržaja jednog arheološkog parka bitno stvoriti prepoznatljiv vizualni identitet koji je u slučaju „Andautonije“ uspješno ostvaren uz pomoć Likovnog studija Zagreb i Umjetničke akademije. Primjeri navedenih sadržaja su: korištenje imena Rimljana koji su živjeli u Andautoniji, likovi Rimljana kao znakovi, korištenje latinskih poslovica, suveniri i slagalice. Za samu prezentaciju tog arheološkog lokaliteta široj publici važna je manifestacija „Proljeće u Andautoniji“ ili „Dani Andautonije“ koji se održavaju tijekom svibnja, a također uključuju brojne zanimljive sadržaje. Također je zanimljiv aspekt projekta „ANDAUTONIJA ZA SVE“ u okviru kojeg se taj arheološki park pokušava učiniti dostupan svima (primjerice: siromašnima, djeci iz domova, osobama s invaliditetom, slijepima i slabovidnima).
Potom je uslijedilo izlaganje profesora dr. sc. Vedrana Barbarića (Filozofski fakultet u Splitu) pod naslovom „Aktivni arheološki turizam otoka Brača – potencijali i mogućnosti“ u okviru kojeg je gospodin Barbarić naveo najvažnije točke odnosno prednosti eventualne realizacije tog aspekta bračkog turizma koje uključuju: detaljnu evidenciju arheoloških lokaliteta otoka Brača (kao i njihovu relativnu neugroženost suvremenom civilizacijom), znanstvenu istraženost tih lokaliteta, tematske pješačke rute arheološkim lokalitetima otoka Brača, zatim projekte lokalnih udruga i institucija, primjerice osnovnih škola u Pučišćima i Gornjem Humcu. S druge strane, postoje i brojne slabe točke eventualne realizacije na kojima bi trebalo raditi kao što su: međusobna izoliranost lokaliteta, neuređenost pristupa tim lokalitetima, kao i slaba dostupnost informacija o istima. Također, prisutna je i slaba suradnja između dionika tj. pojedinih sudionika, kao i manjak specijaliziranih itinerera. Cilj realizacije samog projekta aktivnog arheološkog turizma otoka Brača prema gospodinu Barbariću bio bi predstaviti bračku ranokršćansku baštinu s naglaskom na „baštinu priče“. S obzirom na brojna postavljena pitanja, može se reći kako je navedeno izlaganje izazvalo veliki interes publike.
Nakon zanimljivog izlaganja o potencijalima arheološkog turizma otoka Brača s naglaskom na ranokršćansku baštinu publika je mogla čuti nešto više i o vrlo zanimljivom projektu „Rimskim putovima Srednje Dalmacije – Projekt Kurtovići – Klapavice“ koji su predstavili univ. oec. spec. Lino Ursić, mag. urb. Ivana Katurić te dipl. arh. Miroslav Gogala. U zajedničkom izlaganju projektnog tima upoznali smo se s prvom široj javnosti otvorenoj rimskom cestom na području Dugopolja, koja se nalazi na potezu Kurtovići – Klapavice. Važnost rimskih cesta u antičkom razdoblju ogleda se u tome što su one predstavljale glavni cirkulacijski sustav na području Rimskog Carstva. Također, predstavljena je i „povijesna podloga“ rimskih cesta, počevši od rimskih ratova protiv Delmata do cara Justinijana i ostrogotskih ratova tijekom VI. stoljeća. Može se reći kako je Batonov ustanak (od 6. do 9. godine po. Kr.) bio glavni poticaj Rimljanima za gradnju cesta na području provincije Dalmacije, kako bi mogli efikasno upravljati i kontrolirati navedeno područje. Zanimljivo je kako su rimske ceste na području Dalmacije trajale sedam stoljeća, međutim nakon propasti Rimskog Carstva ceste su neko vrijeme potpuno zamrle jer više nisu bile potrebne u novim društveno-povijesnim okolnostima srednjeg vijeka. Tako su neke od starih rimskih cesta u međuvremenu pokrile moderne ceste, dok je ostatak uništila erozija jer ih država nije održavala kao u rimsko doba. Ipak, tijekom XIX. stoljeća i razdoblja romantizma opet se javlja interes za rimske ceste. Tako primjerice, upravo navedenu cestu na području Dugopolja spominje Wilkinson još sredinom XIX. stoljeća). Naposljetku, mogli smo čuti poruku kako je važno da sam turistički projekt i dalje pokreće buduća arheološka istraživanja.
Nakon navedenih, uslijedila su i ostala izlaganja, a ovdje možete pročitati i cjeloviti program dvodnevnog skupa posvećenog arheološkom turizmu, održanog od 23. do 24. listopada 2014. godine u Splitu:
23. listopada 2014.:
10:00 Pozdravne riječi i otvorenje
10:30-10:50 mr. sc. Sanjin Mihelić (Arheološki muzej u Zagrebu): Vrste arheološke baštine i modeli njihove valorizacije kroz turizam
11:30-11:20 dr. sc. Zoran Klarić (Institut za turizam): Potencijali turističkog korištenja arheološke baštine
11:30-12:00 PAUZA/OSVJEŽENJE
TEMATSKE PREZENTACIJE:
12:00-12:20 Dora Kušan Špalj, prof. (Arheološki muzej u Zagrebu): Arheološki park Andautonija u Ščitarjevu - dosadašnja iskustva u upravljanju i organizaciji rada jednog muzeološki prezentiranog arheološkog lokaliteta
12:30-12:50 doc. dr. sc. Barbarić Vedran (Filozofski fakultet u Splitu): Aktivni arheološki turizam otoka Brača – potencijali i mogućnosti
13:00-13:20 Projektni tim - Ursić Lino, univ. oec. spec., Ivana Katurić, mag. urb., Miroslav Gogala, dipl. arh.: Rimskim putovima Srednje Dalmacije – Projekt Kurtovići - Klapavice
13:30-13:50 Ivan Šuta, prof. (Muzej grada Kaštela), Mateo Dragun, dipl. ing. arh.: Turistički potencijal arheoloških nalazišta u Dalmatinskoj zagori na primjeru Labinske drage
14:15-14:35 Rađa Tonći (Speleološko društvo Špiljar): U podzemlju Dioklecijanovog akvedukta – Arheološki turizam grada Splita
24. listopada 2014.:
Radionica
UVODNA PREDAVANJA
9:00-9:20 mr. sc. Sanjin Mihelić (Arheološki muzej u Zagrebu): Upravljanje arheološkom baštinom
9:30-9:50 Ivan Alduk, prof. (Konzervatorski odjel Imotski - Ministarstvo kulture Republike Hrvatske): Uloga Ministarstva kulture u turističkoj valorizaciji i interpretaciji arheoloških lokaliteta u RH
10:00-10:20 Zdenka Šutak, dipl. oec. turističkog menadžmenta, (Sektor za razvoj turističkih destinacija, Ministarstvo turizma: Uloga Ministarstva turizma u turističkoj valorizaciji i interpretaciji arheoloških lokaliteta u RH
10:30-10:50 Željko Trezner, struč. spec. oec. (Uloga hrvatskih putničkih agencija - UHPA): Uloga turističkih agencija u razvoju, kreiranju i distribuciji arheološko-turističkih proizvoda
11:00-11:30 PAUZA/OSVJEŽENJE
11:30-13:00 OKRUGLI STOL I RASPRAVA SA ZAKLJUČCIMA
autor: Mate Božić
