„Regnum Croatorum“ pred vratima Neretvanske kneževine!

„Regnum Croatorum“ pred vratima Neretvanske kneževine!

Kao kroz gotovo cijelu prošlost i događaji prve polovice IX. stoljeća svjedoče nam o intenzivnim vezama između obala Jadranskog mora: širenju karolinške renesansne, vjerovjesništvu, trgovini, ali isto tako i o čestim sukobima, ratovima i mirovnim sporazumima. Mlečani, koji su iz Venecije preko Jadrana razvili svoje trgovačke veze sve do istočnog Sredozemlja, često su, posredno ili neposredno, pokušavali i proširiti svoju vlast duž istočnojadranske obale, koja im je bila izuzetno bitna za sigurnu plovidbu prema istoku. Međutim, istodobno su u svojim nastojanjima nailazili na otpor starohrvatskih plemena, a osobito Neretvana. Tako je prvi zabilježeni mirovni sporazum bio sklopljen 830. u Veneciji, nakon čega se 835. i 836. bilježe i sukobi. Ipak, već 839. godine sklopljen je mir između kneza Mislava i mletačkog dužda Petra Tradenika i to, kako izvori kažu, pokraj „dvorca svetog Martina“.

Naime, iako se o mjestu potpisivanja mirovnog sporazuma 839. i danas raspravlja, većina povjesničara ipak smatra da je riječ o lokalitetu crkve Sv. Martina u Podstrani, gdje se u antičko vrijeme nalazilo naselje Pituntium, koje još u I. stoljeću po. Kr. spominje rimski pisac Plinije Stariji. Ukoliko bi to bilo točno, radilo bi se o mjestu relativno blizu Omišu, odnosno samoj sjeverozapadnoj granici Neretvanske kneževine („Paganije“ bizantskih izvora). Mletački dužd je potom nastavio putovanje prema jugoistoku da bi, došavši do „neretvanskih otoka“, sklopio mir s „Družakom“ (dvojbeno je radi ili se o osobnom imenu ili nazivu funkcije), kojeg mletački kroničar Ivan Đakon naziva također i „sucem Morjana“ (iudex Marianorum).

Na samom lokalitetu crkve Sv. Martina u Podstrani još nije bilo nikakvih arheoloških istraživanja koja bi potvrdila postojanje sakralnog objekta upravo iz tog vremena, ali pojedini nalazi upućuju na postojanje antičke arhitekture. Tu je postojala možda villa rustica, koja se kasnije širila te je u ranom srednjem vijeku tu mogla biti gospodarska zgrada, tj. curtis, odnosno spomenuti „dvorac sv. Martina“, pokraj kojeg je mirovni sporazum potpisan davne 839. godine. Stara crkva Sv. Martina u Podstrani spominje se u dokumentima od XI. do XV. stoljeća. Od 1499. godine navodi se kao župna crkva Podstrane, a uvijek se uz samu crkvu spominje i groblje. Tako splitski nadbiskup Dinarić 1762. godine bilježi da je crkva bila presvođena i da je imala kameni oltar s likom sv. Martina. Sadašnja crkva Sv. Martina u Podstrani izgrađena je 1882. godine, odmah nakon što je srušena stara crkva koja se nalazila istočnije.

Vratimo li se u prošlost, povijesni izvori svjedoče da je Mislav (u izvorima zabilježen kao „Muisclavus“ i „Mislauus“ te „(M)oyslaus“ odnosno „(M)oiscl(avus)“ – iz čega neki autori zaključuju kako bi njegovo ime trebalo glasiti Mojslav!) nosio titulu „dux“ tj. knez, ali se ne zna njezin puni naslov. Bio je podređen karolinškomu kralju Italije, Lotaru I. Zanimljivo je da je Mislavov suparnik, dužd Petar Tradenik, bio podrijetlom iz ugledne plemićke obitelji koja se u Veneciju doselila iz Pule. Iako ga kronike opisuju kao autoritarnu osobu koja nije bila omiljena zbog velikoga broja stranih slugu, kao dužd je bio vrlo sposoban, te je za njegove uprave Venecija od obične provincije podignuta na stupanj dukata, koji je ovisio o Bizantskom Carstvu.

Godine 840. dužd Petar Tradenik doživio je poraz u sukobu s Neretvanima kod otoka Hvara, Brača i Korčule, pa su dužd i italski kralj Lotar I. već iste godine sklopili ugovor s duždevom obvezom zaštite gradova na apeninskom i istarskom poluotoku od „slavenskih“ napada. Međutim, iako međusobno suprotstavljeni, upravo su tada starohrvatska plemena istočnojadranske obale i Mlečani bili suočeni sa zajedničkom, novom opasnošću.

Naime, Arapi su 840. godine zauzeli Taranto, a zatim su u Tarantskom zaljevu uništili bizantsku flotu i počeli prodirati u Jadransko more, sve do Kvarnera. Tako su krajem ožujka 841. spalili grad Osor i napali Ankonu te na povratku opljačkali Risan, Kotor i Budvu. Iako su Arapi već sljedeće godine u bitci kod Suska porazili mletačku flotu pod zapovjedništvom dužda Petra Tradenika, sukobe kneza Mislava s Arapima povijest nije zabilježila. Međutim, poznato je kako je knez na Putalju u današnjem Kaštel-Sućurcu podigao crkvu Sv. Jurja i obdario ju prihodima, što je prva dokumentirana zadužbina nekoga starohrvatskog vladara. O tome svjedoče riječi Trpimirove darovnice iz 852. godine o Jurjevoj crkvi na Putalju koja je „bila u vrijeme kneza Mislava posvećena i od gore spomenutog vladara nadarena“. Moguće je kako se u spomenutoj crkvi na Putalju nekada nalazila i freska s prikazom ovog vladara.

Spomenutim pisanim izvorima koji govore o Mislavu treba pridodati i jedan kameni natpis. Naime, prema novijem zaključku I. Josipovića sačuvani dijelovi natpisa oltarne pregrade pronađeni na lokalitetu Begovača u okolici Benkovca (Donje Biljane) trebali bi se čitati: „Od darova Božjih i… …u vrijeme kneza Mislava… …sa suprugom… …za spas duše svoje obnovio je ovaj hram“, što bi značilo kako ovog kneza treba svrstati uz bok Trpimiru, Branimiru i Muncimiru, odnosno u niz hrvatskih vladara 9. stoljeća kojima je spomen sačuvan i na rijetkim kamenim spomenicima.

Iako nas od tih burnih vremena dijeli više od jednog tisućljeća, crkva Sv. Martina u Podstrani i danas čuva uspomenu na kneza Mislava. Naime, stanovnici Podstrane su 1989. godine u povodu 1150. obljetnice spomena mjesta i crkve, iznad vrata sadašnje crkve stavili ploču sa spomenom tog događaja: „...kad je 839. godine mletački dužd Petar Tradenik poslije neuspjele navale ratnim lađama na Hrvatsku ovdje sklopio mir s hrvatskim knezom Mislavom“.

Naposljetku, u četvrtak 10. studenoga, kraj crkve Sv. Martina u Podstrani – gdje je 839. godine sklopljen mir između kneza Mislava i Mlečana – s početkom u 16:00 h okupit će se predstavnici organizacija i udruga: Skauti Europe, Hrvatski plemićki zbor – splitski ogranak i Društva Poljičana ,,Sv. Jure” Priko, kako bi u suorganizaciji Povijesne postrojbe „Kliški uskoci“ i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ – ISHA Split, te uz sudjelovanje povijesne postrojbe starohrvatskog doba „Praetoriani Croatorum“, prigodnim programom obilježili taj događaj iz davnih dana prve polovice IX. stoljeća.

Mate Božić