Predstavljena knjiga u kojoj je opisan nastanak, uporaba i simbolika niza hrvatskih zemaljskih grbova kroz četiri stoljeća

U nadbiskupskom kaštelu u Sućurcu u četvrtak je održano multimedijalno predavanje povjesničara Mate Božića o knjizi „Hrvatski grbovi – geneza, simbolika, povijest“ u sklopu Mjeseca hrvatske knjige, a u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela.

Knjiga Mate Božića i Stjepana Ćosića  „Hrvatski grbovi – geneza, simbolika, povijest“ je znanstveno djelo koje se u širokom vremenskom i tematskom rasponu bavi nastankom, uporabom i simbolikom niza hrvatskih zemaljskih grbova od 13. do početka 17. stoljeća. Riječ je o bogato ilustriranom djelu koji je iz tiska izašao krajem veljače prošle godine  i najnovija je to monografija o hrvatskim povijesnim zemaljskim, nacionalnim, a ujedno i aktualnim državnim heraldičkim znamenjima.

Knjiga je nastala kao plod višegodišnje istraživačke suradnje dvaju autora, a prethodila joj je opsežna studija o istoj tematici pod naslovom „Nastanak hrvatskih grbova. Riječ je o djelu koje među ostalim donosi neke posve nove poglede na proces oblikovanja i simboliku hrvatskog zemaljskog znamenja.

Monografiju sadržajno čine dvadeset i tri poglavlja popraćena velikim brojem ilustracija, od kojih su neke po prvi put objavljene, a sinoć ih je posjetiteljima predavanja predstavio povjesničar Mate Božić.

Božić je govorio o genezi i povijesnim mjenama najstarijeg hrvatskog zemaljskog znamenja s leopardovim glavama, uključujući i značajne izmjene u njegovoj atribuciji od osobnog grba vladara srednjovjekovne Slavonije (tj. Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije s pripadajućim zemljama) do današnjeg povijesnog grba Dalmacije. Toj tematici posvećeno je nekoliko poglavlja, dok se heraldički niz nastavlja poglavljima koja objašnjavaju genezu i primjenu srednjovjekovnih zemaljskih grbova s motivima tri lovačka psa u trku odnosno ruke s mačem, bodežom ili orijentaliziranom sabljom.

Bilo je riječi o dobro poznatom državnom grbu Dubrovačke Republike, zatim o začecima i konačno formiranje pokrajinskog grba Istre, ali i prvu pojavu štita sa šahiranim poljima u svojstvu službenog znamenja Kraljevine Hrvatske.

Nakon niza znamenja korištenih u Dubrovniku i na području Dubrovačke Republike, monografija se zaključuje fenomenom sjedinjenja grbova triju Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije.

Božić je među ostalim govorio i o položaju polja na hrvatskom grbu, odnosno kada i zašto je prvo polje bijelo, a kada crveno.

Naime, koncem 15. stoljeća u uporabi su bila oba rasporeda boje i metala s tim da su najstariji poznati primjeri šahiranoga grba uglavnom započinjali prema heraldičkom pravilu srebrnim, odnosno bijelim poljem u glavi štita. Najstariji primjeri našega grba imali su isključivo parni broj kvadrata u glavi štita što znači da je raspored boje i metala na njima bio asimetričan. Prvi je kvadrat bio bijeli, a posljednji crveni pa tako nisu izgledali „simetrično“ kao brojni kasniji primjeri i kao današnji aktualni grb koji ima neparni broj kvadrata i u kojemu su početni i završni kvadrati u glavi štita crvene boje. Prijepor oko „početnoga polja“ hrvatski je primjer povijesne tenzije između trajnosti simbola i promjenljivosti konteksta, ali i dokaz iracionalne dimenzije koju može poprimiti manipuliranje simbolima, rečeno je to na predavanju.

Izvor: https://www.kastela.org/novosti/kultura/67130-predstavljena-knjiga-u-kojoj-je-opisan-nastanak-uporaba-i-simbolika-niza-hrvatskih-zemaljskih-grbova-kroz-cetiri-stoljeca

• Prethodno
• Sljedeće